Ngāue Fānau Ola (Whānau Ora)
Ko e Whānau Ora ko e ngāue ia kuo fakapaʻanga he puleʻangaʻ ko ha fakakaukau mo e founga ngāue kuo fakamaʻungaʻaki ʻetau ʻulungaaanga fakafonuaʻ koeʻuhī ke fakatupulaki ai e moʻui lelei mo e kahaʻu ʻo e ngaahi fāmili Pasifikiʻ.
ʻOku fengāueʻaki e Sosaieti Tonga ki he Moʻui Leleiʻ mo e Pasifika Futures pea kuo fokotuʻu ai ha sēvesi maʻa hotau komiunitī Pasifikiʻ ʻi he taʻu ʻe fā ka hoko maiʻ. ʻOku malava ke fai tokonia ke polokalamaʻ ni e ngaahi fāmili Pasifikiʻ ke aʻusia ʻenau ngaahi taumuʻa ʻi he malaʻe ʻo akoʻ, ako ngāueʻ, fakalakalaka fakaʻekonōmikaʻ, moʻui leleiʻ, ʻenau kau ʻi he komiunitiiʻ, fokotuʻu nāunau ki he anga fakafonuaʻ, fakamālohiʻi ʻete ʻiloʻi kitaʻ, mo e fakalakalaka fakafāmiliʻ.
In partnership with Pasifika Futures

ʻOku fakatefito e founga ngāueʻ ni he fāmiliʻ pea ʻoku mahino ko e solovaʻanga lelei taha ki he ngahi faingataʻaʻ ʻoku maʻu ia mei he ngaahi fāmili Pasifikiʻ taautaha.
ʻOku ʻi he polokalamaʻ ni, ʻemau fai tokonia e ngaahi fāmili Pasifikiʻ ke nau aʻusia ʻenau ngaahi taumuʻa ʻi he:
Ako
Ako Ngāue
Fakalakalaka Fakaʻekonōmika
Moʻui Lelei
Kau ʻi he komiunitī
Fokotuʻu nāunau ki he anga fakafonua
Fakamālohiʻi ʻete ʻiloʻi kitaʻ & fakalakalaka fakafāmiliʻ
VAʻA KI HE OLA FAKATAHATAHA (INTEGRATED OUTCOMES UNIT – IOU)
ʻOku ʻi ai e kau faleʻi fakahalafononga ʻoku ʻikai ngāue fakafaitoʻo (non-clinical navigators) mo e kau ngāue fakasōsiale (social workers) ʻa e Sōsaietiʻ ʻi heʻenau Vaʻa ki he Ola Fakatahatahaʻ (IOU) pea ʻoku faingamālie ʻenau fengāueʻaki mo e ngaahi fāmiliʻ ke aʻusia e ngaahi taumuʻa kuo hā ke ngaahi kaveinga kuo hiki ʻi ʻolungaʻ.
TOKONI FAKAPAʻANGA MO HONOʻAʻAHIʻ
ʻOku ʻi ai ha paʻanga ʻoku maʻu ʻe he Sosaieti ke tokoniʻi ʻa e ngaahi fāmili ʻoku nau fie fakalakalaka lahi ange ʻi he ngaahi kaveinga ʻoku fakamatala ʻi ʻolunga. ʻOku fakangatangata ʻa e paʻanga ki he tokotaha kotoa pē / fāmili. ʻE lava ke vahevahe ʻa e paʻanga ni ʻi he ngaahi kaveinga ʻi ʻolunga maʻa e kau kasitomaa mo e ngaahi fāmili. ʻOku fiemaʻu ke fai ha founga sivi ʻe he tokotaha kotoa pē / fāmili kae muʻa pea toki fakangofua ʻa e paʻanga.

Faʻunga Ngāue ki he Ola ʻa e Whānau Ora Pasifikiʻ
Lakalakaimonū ʻa e Ngaahi Fāmili Pasifikiʻ
Fua taimi māʻulōloaʻ – Lavameʻa (Taʻu 6-10+)

Ola Lelei ʻi he Malaʻe ʻo e Akoʻ
Ko e ako ki he toenga ʻete moʻuiʻ
Ko hono fakatupulaki e lavameʻaʻ ʻi he ngaahi hala fakaako kotoa pē
Moʻui Lelei
Moʻui fuoloa, moʻui lelei
Ko hono fakatupulaki e tuʻunga lelei mo e moʻui fuoloa ʻa e ngaahi fāmili Pasifikiʻ
Tauʻatāina Fakaʻekonōmika mo Makātakiʻi e Faingataʻaʻ
Tauʻatāina Fakapaʻangaʻ
Ko e ngaahi fāmili Pasifiki ʻe:
Fakatupulaki ʻenau tuʻumālie fakanāunauʻ
Fakalahi e ʻavalisi ʻenau tuʻunga vāhengaʻ
Fakalahi ʻenau maʻu ʻapiʻ
Taki Ngāue, ʻUlungaanga Fakafonua mo e Komiunitiiʻ
Ko hono taki mo tokangaʻi ʻetau ngaahi fāmiliʻ, komiunitiiʻ mo e fonuaʻ
Ko hono fakatokolahi e niʻihi ʻoku taki he ngaahi fāmili Pasifikiʻ, komiunitiiʻ mo e fonuaʻ
Ko hono fakatokolahi e niʻihi Pasifiki he ngaahi lakanga takiʻ


Ola Lelei ʻi he Malaʻe ʻo e Akoʻ
Ko e ngaahi fāmili Pasifikiʻ ʻoku nau:
Ola lelei ʻi he mala‘e ‘o e akoʻ
Pouaki mo lehilehiʻi e lavameʻa fakaakoʻ
ʻIloʻilo fakatekinikale
Fakatokalahi e niʻihi he fānau ako kuo maʻu e NCEA Lēvolo 2, NCEA Lēvolo 3 mo e Sivi Hū ki he ʻUnivēsitiʻ
Fakatokolahi e niʻihi he fānau ako kuo maʻu ʻenau fakaʻilonga ʻi he ngaahi akoʻanga māʻolunga angeʻ, ngāue fakatekinikaleʻ mo e akoʻanga ngāueʻ
Fakatokolahi e ngaahi fāmili ʻoku fakatupulaki ʻenau ʻiloʻilo meʻaʻ
Moʻui Lelei
Ko e ngaahi fāmili Pasifikiʻ ʻoku nau:
Hao mei he ifi tapakaʻ
Faʻa fakamālohisino mo fili ke nau maʻu e meʻatokoni ʻoku moʻui leleiʻ
Tauhi ʻenau moʻui leleiʻ ʻo fengāueʻaki mo e kau ngāue fakafaitoʻoʻ
Kau maʻu pē ʻi he ngaahi polokalama sivi mahaki fakafonuaʻ
Fakatokolahi e ngaahi fāmili ʻoku nau faʻa kau ʻi he fakamālohi sinoʻ
Fakatokolahi e ngaahi fāmili ʻoku nau fili ke nau maʻu e meʻatokoni ʻoku moʻui leleiʻ
Fakatokolahi e tuʻunga ʻo e ngaahi fāmili ʻoku kau ki he ngaahi polokalama sivi moʻui lelei fakafonuaʻ
Fakatokolahi e niʻihi ʻoku ʻikai te nau ifi tapakaʻ
Tauʻatāina Fakaʻekonōmika mo Makātakiʻi e Faingataʻaʻ
Ko e ngaahi fāmili Pasifikiʻ ʻoku nau:
Tauʻatāina fakaʻekonōmika mo makātakiʻi e faingataʻaʻ
Fakasiʻsiʻi ʻenau nooʻ mo e fakamoʻuaʻ
Maʻu pea fakalele ʻenau ngaahi pisinisiʻ taautaha
Fakatokolahi e niʻihi lolotonga ngāueʻ
Fakatupulaki ʻenau paʻanga tauhi ki he kahaʻuʻ
Fakalahi e ʻavalisi ʻenau tuʻunga vāhengaʻ
Fakatupulaki e lahi ʻo e ngaahi pisinisi ʻoku nau maʻuʻ
Taki Ngāue, ʻUlungaanga Fakafonua mo e Komiunitiiʻ
Ko e ngaahi fāmili Pasifikiʻ ʻoku nau:
Nofo ʻi ha ngaahi ʻātakai moʻui lelei, malu pea hao mei he fakamālohiʻ
Ha kau taki mālohi, ongo ki ai e kakaiʻ, ʻa ē ʻokuʻ ne fakaai e kakai ke nau makātakiʻi e faingataʻaʻ pea fakamafaiʻi kinautolu ke nau toe fakalelei honau ngaahi moʻuiʻ taautaha
Tali mo poupoua hono fakakau kātoa e kakaiʻ neongo ʻenau faikehekeheʻ
Kau hono ngāueʻiʻ pea ongoongoa ʻi heʻenau fakahoko fatongia fakakoloʻ
Fakatokolahi e niʻihi ʻo e tuʻunga Mātuʻa ʻoku kau he ngaahi poate fakaʻapiakoʻ
Fakatokolahi e niʻihi ʻo e kakai Pasifiki ʻoku nau fili ʻi he ngaahi fili fakakolo, fakavahefonua, mo fakapuleʻangaʻ
Fakatokolahi e niʻihi ʻo e kakai Pasifiki ʻi he ngaahi fili fakakolo, fakavahefonua, mo fakapuleʻangaʻ
Fakatokolahi e niʻihi ʻo e kakai Pasifiki ʻi he ngaahi poate fakakolo, fakavahefonua, fakakomiunitiiʻ & fakafonuaʻ.
Fakatokosiʻi e niʻihi ʻoku fokoutua ʻi he ngaahi faingataʻa fakaʻatamaiʻ & maʻumaʻunimaaʻ
Fakatokosiʻi e niʻihi ʻo e kakai fefine, fānau mo e kau toulekeleka ʻoku nau feʻao mo e fakamamahiʻ


Ola Lelei ʻi he Malaʻe ʻo e Akoʻ
Ko e ngaahi fāmili Pasifikiʻ ʻoku nau:
Mateuteu lelei ki he akoʻ
Lava ʻo fakaʻilongaʻi mai ʻenau ngaahi halanga fakaakoʻ
Mahinoʻi hono pouaki mo lehilehiʻi e lavameʻa fakaakoʻ
Fakalahi e tokolahi ʻo e fānau ako kuo nau lesisita ʻi ha ngaahi akoʻanga lautohi leleiʻ
Fakatokolahi e niʻihi ʻo e fānau ako ʻoku nau kau ʻi he NCEA Lēvolo 2 mo e 3
Fakatokolahi e niʻihi ʻo e fānau ako kuo nau lesisita ʻi he ngaahi polokalama maʻu fakaʻilonga ʻi he akoʻanga māʻolunga angeʻ, ngāue fakatekinikaleʻ mo e akoʻanga ngāueʻ.
Moʻui Lelei
Ko e ngaahi fāmili Pasifikiʻ ʻoku nau:
Fakahoko fononga ki ha moʻui ʻoku ʻatā mei he ifi tapakaʻ pea moʻui lelei
Fengāueʻaki mo e kau ngāue fakafaitoʻoʻ ke tauhi ʻenau moʻui leleiʻ
Maʻu kakato ʻenau huhu maluʻiʻ
Fakalakalaka kae lava ke aʻusia ʻenau taumuʻa maʻaʻ e niʻihi ʻoku nofo faingataʻaʻiaʻ
Lesisita ʻi ha faiʻanga faitoʻo toketā fakafāmili pea ʻi ai ha palani ki he moʻui lelei ʻa e fāmiliʻ
Fakatokolahi e ngaahi fāmili ʻoku nau kau ʻi he ngaahi sēvesi poupou ki hono taʻofi e ifi tapakaʻ
Fakatokolahi e ngaahi fāmili kuo fakahoko kakato ʻenau huhu maluʻi ʻo hangē ko ia kuo fakahā he Tohi Huhu Maluʻi Fakafonuaʻ
Fakafehokotaki kinautolu mo e ngaahi sēvesi ki he ngaahi fokoutua tauhi māʻulōloaʻ mo fai tokonia e niʻihi ʻoku ʻi a haʻanau faingataʻaʻia.
Tauʻatāina Fakaʻekonōmika mo Makātakiʻi e Faingataʻaʻ
Ko e ngaahi fāmili Pasifikiʻ ʻoku nau:
Hoko ʻo tauʻatāina fakaʻekonōmika
Fengāueʻaki mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ke fakasiʻisiʻi ʻenau moʻua fakapaʻangaʻ
Fengāueʻaki ʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻe malava ke maʻu mei ai ha ngāue lelei mo e faingamālie fakapisinisi
Fakatokolahi e ngaahi fāmili ʻoku nau ngāue leleiʻaki ange e sēvesi mo e nāunau fale ʻa e ngaahi pangikeeʻ
Fakatokolahi e ngaahi fāmili kuo nau lesisita ʻi he ngaahi polokalama ako ngāue mo pisinisi kehekehe
Taki Ngāue, ʻUlungaanga Fakafonua mo e Komiunitiiʻ
Ko e ngaahi fāmili Pasifikiʻ ʻoku nau:
Hoko ko e kau taki ʻi heʻenau fakaai ha ʻātakai ‘oku malu mo moʻui lelei maʻa honau ngaahi fāmiliʻ
Mālohi mo nāunauʻia ʻi he anga fakafonuaʻ mo ʻenau ongoʻi ʻoku fakakau kinautoluʻ
Mahinoʻi e fāikehekehe ʻa e tuʻunga kakai ʻi heʻetau ngaahi komiunitiiʻ
Kau tonu ʻi hono ngāueʻi ʻenau ngaahi komiunitiiʻ
Fakalahi ʻenau kau ʻi he ngaahi polokalama ki he lea mo e ʻulungaanga fakafonuaʻ
Fakalahi hono ʻiloa mo kau e ngaahi fāmiliʻ he ngaahi faiʻanga meʻa fakakomiunitī mo fakafonuaʻ maʻa ʻetau ngaahi komiunitī Pasifiki kehekehe
Fakalahi ʻenau kau ʻi he ngaahi polokalama tauhi vā mo tauhi fānauʻ koeʻuhī ke fakatupulaki ai ha ʻātakai ‘oku malu mo moʻui lelei
Kau ʻi he ngaahi faiʻanga meʻa fakakolo, fakavahefonua, fakafonua mo fakapuleʻangaʻ

Fetuʻutaki
Ko e kau ngāueʻ ni ʻi he Timi IOU ʻe lava ke ke fetuʻutaki ki ai fekauʻaki mo hono fakaaʻu atu e ngaahi sēvesiʻ mo hono ʻaʻahi e lahi ho fiemaʻuʻ.
CHRISTINA FIFITA
Registered Social Worker
Phone
021 0286 3276
Email
christina.fifita@tonganhealth.com
JAYNA DIAZ
Social Worker Team Leader
Phone
021 0282 7321
Email
jayna.diaz@tonganhealth.com
LINDA SCHAAF
Pacific Elderly Homecare Navigator
Phone
021 043 9787
Email
lynda.schaaf@tonganhealth.com
SETAITA HA’UNGA
Registered Well Child Nurse
Phone
021 0232 6506
Email
setaita.haunga@tonganhealth.com
KATENI JONES
Youth Navigator
Phone
021 493 422
Email
katenij@tonganhealth.com
FRANCES TAHAPEHI
Registered Social Worker
Phone
021 197 7568
Email
frances.tahapehi@tonganhealth.com
MELE VAKA
Clinical Services Manager
Phone
021 0289 0284
Email
mele.vaka@tonganhealth.com
MOSOLESA PESALELI
Registered Well Child Nurse
Phone
021 0910 7036
Email
mosolesa.pesaleli@tonganhealth.com
ALISA KAFOA
Pacific Non-Clinical Navigator
Phone
021 053 0177
Email
alisa.kafoa@tonganhealth.com
HARRY RISALE
Pacific Whanau Ora Navigator
Phone
021 553 286
Email
harry.risale@tonganhealth.com
Sivi Fakafaitoʻo
Kapau ʻoku fiemaʻu ke fakahoko ha ngaahi sivi fakafaitoʻo ko e konga ia ʻo e founga ni, ʻe lava ke fakahoko ʻaki ʻene fekauʻaki mo e timi fakafaitoʻo.
ʻOku ʻi ai e tokanga makehe ʻa e timiʻ ki he mateuteu fakangāueʻ kae pehē ki he toʻutupu tuʻu laveangofuaʻ ʻo makatuʻungaʻaki e sēvesi fakasōsialeʻ mo e tokoni fakahalafonongaʻ ko e pou tefito ia ʻemau ngāue ʻoku fakahokoʻ.
Ko ʻemau kau ngāueʻ kotoa ʻoku nau fakatoulea ʻi he lea faka-Tongaʻ, pea mahino kuo lesisita ʻemau kau ngāue fakafaitoʻoʻ mo e kau ngāue fakasōsialeʻ ʻi heʻenau malaʻe ngāueʻ mo e kautaha fakapalōfesinaleʻ taautaha.