Ko e tohi fakataukei ki hono maluʻi koe mei he KŌVITI-19
Neongo kuo taʻu tolu eni ʻetau feʻao mo e KŌVITI-19, ʻoku mahino kuo pau ke fakakakato ʻetau huhu maluʻi´, ʻo kapau ʻoku tau fie tauhi ʻetau mālohi´ mo ʻetau moʻui lelei´.
ʻOku feliuliuaki e faʻahi taʻu´, kae pehē ki hotau ngaahi fāmili´, ka ʻoku kei tuʻu maʻu pē fōtunga ʻo e KŌVITI-19.
ʻOku kei tuʻulāhoko hono fakafepaki kitautolu he KŌVITI-19, ka ʻoku mahino e meʻa kuo pau ke tau fai ke maluʻi ʻaki kitautolu mo hotau ngaahi fāmili´.
Ko e huhu maluʻi KŌVITI-19 ʻoku mālohi. ʻE lava ke fakaʻehiʻehi ai hono maʻu koe he mahaki´, pea ka iku pē ʻo ke maʻu e puke´, ʻe vave ange hoʻo fakaakeake mei ai´.
Ngaahi meʻa ke ke ʻilo fekauʻaki mo e KŌVITI-19
KO E NGAAHI FAKAʻILONGA´
Ko e KŌVITI-19 ko ha vailasi ia ʻoku´ ne uesia e maʻamaʻa´, halanga mānava´ mo e ngaahi ʻōkani kehekehe pē. Ko hono fakaʻilonga´ ʻoku kau ki ai e mofi, ngangauʻulu´, mamahi e monga´, mo e tale pakupaku´. ʻOku toe malava ke nounou ai mo e mānava´, felāngaaki e sino´ pea mole ai mo ʻete lava
ʻo nanamu pe ongoʻi e ifo ʻo e meʻakai´.
ʻOKU FĒFĒ HONO MAʻU KITA HE KŌVITI-19?
Ko e vailasi´ ʻoku faingofua ʻene mafola ki he kakai tu‘u vāofi ʻo mita ʻe ua e mamaʻo hona vahaʻa´. ʻOku pihia e vailasi´ ʻo kapau ʻe fakamafola ha taha puke ʻa e mahaki´ ki he ʻea´ ʻi haʻane tale, mafatua pe talanoa.
FĀNAU´ MO E TOʻUTUPU´
ʻOku ʻikai ke faʻa ʻasi ha fakaʻilonga fēfē ʻia kinautolu pe ko e fakaʻilonga ikiiki pē honau halanga mānava´ ʻo hangē ko ia kapau ne maʻu kinautolu he momoko´.
Ka kuo pau pē ke tau tokanga ke tauhi ʻetau fānau´ he ʻoku malava ke maʻu kinautolu he ngaahi mahaki kehekehe.