Rapid Antigen Test
Ko hono fakahoko ‘o e sivi

Ko e lahi taha ‘o e ‘ū me’a sivi ‘Rapid Antigen Test’ ‘oku nau muimui kotoa pe ki he ngaahi fakahinohino ‘oku ‘oatu ‘i lalo, ka ‘oku ‘ikai ko ‘ene kakató kotoa ia.

Kātaki ‘o muimui pe ki he ngaahi fakahinohino ‘a e kautaha na’a nau ngaohi.

1.

TEUTEU KE FAKAHOKO ‘A E SIVI

  • Fakapapau’i ‘oku fanofano ho nimá kimu’a pea ke toki kamata.

  • Teuteu’i ha feitu’u lelei ke fakahoko ai ho’o sivi - ngāue’aki ha tepile pe ha funga tesi ‘oku ‘atā.

  • Hili ki ai ho’o naunau sivi - ‘a ia ko e kofukofu ‘e ua

2.

SWAB

  • Fakaava e kofukofu ‘uluaki pea to’o ki tu’a e

    • me’a heu ihu pe nasal swab (‘oku fōtunga tatau pe ia mo e me’a heu telinga)

    • ki’i fo’i hina koniteina ‘oku ‘i loto ha vai, pea

    • mo hono tapuni

  • Fakahū e me’a heu (nasal swab) ki ho loto he ava’i ihu ‘e taha fakafuofua ki he 2-3cm - oloolo vilo takai ‘i loto tu’o 4-5 pea to’o ki tu’a.

  • Fakahū ‘a e me’a heu (swab) pe ko iá ‘i he ihu ava’i ihu ‘e tahá ‘o fakahoko mo e me’a tatau.

3.

KO HONO TO’O MAI ‘A E HUHU’A KE SIVI (SAMPLE)

  • Fakaava ‘a e ki’i fo’i hina koniteina, pea ke tokanga pe na’a mahua ki tu’a ‘a e vai ‘oku ‘i loto.

  • Fakahū e me’a heu (swab) ki loto ke a’u ki he takele pea ke lulululu takai ke fakapapau’i ‘oku vaia e huhu’a (sample) ne heu mei ho loto ihú ‘i he vai.

  • Fota’i e ki’i fo’i hina koniteina pea toho’i mai ‘a e me’a heu (swab) ki tu’a. ‘Oku mahu’inga ke lahi ‘a e huhu’a ‘oku malava ‘o tatau’i mei he me’a heu (swab) ke nofo ‘i loto.

  • Tapuni’i ‘a e ki’i fo’i hina koniteina pea lulululu pe fisifisi’i ‘aki ho tuhu.

  • Tuku he tafa’aki kae fokotu’u ki ‘olunga - pe fokotu’u ‘i ha loto ipu.

4.

SIVI

  • Fakava ‘a e kofukofu hono uá pea to’o ‘a e me’a siví ki tu’a

  • To’o mai e ki’i fo’i hina koniteiná ‘o fakatū’ulu’i pea fota’i māmālie ke to’i ha fo’i tulutā ‘e 4 ki he ki’i luo ‘i he funga me’a sivi.

  • Tali ai ‘i ha miniti ‘e 15

Not detected

Detected

Failed Result

5.

OLA / SITEPU HOKO

  • Hili ha miniti ‘e 15 pea ke sio ki he ‘ēlia tapafā ‘i he funga me’a sivi

    • Ka ‘asii ha fo’i laine kulokula ‘e taha ‘i lalo he C = ‘oku ‘ikai ‘ilo’i ‘e he me’a sivi e vailasi

    • Ka ‘asi ha fo’i laine ‘e ua - lanu kulokula ‘i lalo he C pea mo e laine lanu pulū ‘i lalo he T = ‘oku ‘ilo’i ‘e he me’a siví e vailasi (tatau ai pe kapau ‘oku ‘asi manifi pe lanu pulū) -

    • Ka ‘asi ha fo’i laine lanu pulū pe ‘e taha ‘i lalo he C = ‘Oku ‘ikai tonu e ola ‘o e sivi

  • Lipooti e ola ho’o siví ‘i he Mycovidrecord.health.nz, pe tā ki he 0800 222 478 ‘o lomi’i e fili hono 3.

  • Kapau ‘e ‘ilo’i ‘e ho’o siví e vailasi:

    • Kātaki ‘o fakahā ke ‘ilo ki ai ho’o ngāue pea mo kinautolu na’a mou fevāofi’aki

    • ‘e fiema’u leva ke ke nofo mavahe. Ko e ngaahi tu’utu’uni fekau’aki mo e nofo mavahé ‘oku ma’u atu ia ‘i he peesi Advice for people with COVID-19 ‘i he uepisaiti ‘a e Ministry of Health